SACRA SINDON

℣. Tuam Sindonem veneramur, Domine, alleluia.

℞. Tuam recolimus passionem, alleluia.

Ad Magnif. Ant. Ioseph, vir bonus et iustus, accessit ad Pilatum, et petiit corpus Iesu; quo accepto, involvit illud in Sindone munda, alleluia. (Izvor)

Tema novog članka R. de Matteija je pokrov u koji je bilo umotano mrtvo Isusovo Tijelo, a koji će 21. lipnja ove godine pohoditi i Sveti Otac Franjo.

Na stranici Tradicionalnamisa.com nalaze se fotografije jedinog raspela na svijetu "čiji se prikaz u potpunosti temelji na Platnu" iz Torina.

"Od 19. travnja do 24. lipnja 2015. bit će u Torinu sljedeće izlaganje Svetog platna. Vjernici pet godina nakon zadnjega izlaganja imaju ponovo prigodu počastiti sveti pokrov koji će biti izložen u prvostolnici povodom dvjestotog rođendana sv. Ivana Bosca.

'La Sindone' je grobno platno u koje je bilo umotano Tijelo našega Gospodina. Spominje se u sinoptičkim evanđeljima (Mk 13, 46; Mt 27, 59: Lk 23, 53), a u Ivanovu se evanđelju spominje 'soudarion' [ubrus, vidi Iv 20, 6-7]. Nije to jednostavna 'ikona', odnosno jedna od bezbrojnih 'slika' našega Gospodina Isukrsta kakve se nalaze po cijelom svijetu, nego autentična relikvija, najdragocjenija relikvija kršćanstva, pred kojom su tijekom stoljeća molili pape, svetci i milijuni običnih vjernika.

Izum fotografije otkrio je veo misterija koji je gotovo 2000 godina skrivao sadržaj tkanine. Tijelo Otkupiteljevo utisnuto u tkaninu predstavljeno je kao fotografski negativ koji prikazuje čitav niz osobitosti koje si niti jedan slikar ne bi mogao zamisliti ni naslikati bez poznavanja fotografskog procesa.

Čovjek s pokrova, koji je Isus, u sebi sabire i koncentrira cijelu dramu pasije. Što se tiče bičevanja, krunjenja trnovom krunom, razapinjanja i rane na boku, po Torinskom se platnu na izvanredan način dokazuje povijesna točnost evađelja. Slika utisnuta u Platno potvrđuje Izaijino proroštvo: 'Od pete do glave nigdje zdrava/ mjesta,/ već ozljede, modrice, otvorene/ rane,/ ni očišćene, ni povijene,/ ni uljem ublažene' (Iz 1, 6).

Čemu te patnje? Naša nas vjera uči da je Isus došao na svijet otkupiti ljude od Adamova grijeha zbog kojeg su na svijet došla sva moralna i fizička zla univezuma. Pavao piše: 'Zbog toga, kao što po jednom čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt...' (Rim 5, 12). Otada se čovjek rađa, živi i umire u patnji. Cijelo trpeće čovječanstvo je, međutim, otkupljeno po Isusu Kristu. Sveti nas pokrov podsjeća da je čovjekov život patnja uslijed istočnoga grijeha, ali da je On koji je bez grijeha preuzeo na se sve patnje te da u Njemu možemo pronaći odgovor na sve naše boli.

Ništa čovjeka ne uzdiže više od slobodno prihvaćene patnje i njena strpljivoga podnošenja. Jedna od najvećih životnih obmana sastoji se u uvjerenju da je moguće biti sretan, a izbjeći patnju. U stvarnosti je čovjek koji ne pati nesretan, jer je lišen one radosti koja nastaje iz davanja smisla vlastitoj patnji. Nerazumska stvorenja pate, a da ne mogu dati smisao svojoj patnji. Naprotiv, čovjek pomoću svoje inteligencije može shvatiti da je bol posljedica grijeha, istočnoga i aktualnoga, i toj boli može dati smisao da bude nadoknada i pokora za grijeh, u zajedništu s Isusom Kristom.

Pokrov koji je prava slika Bogočovjeka, također nas poučava kako trpjeti. U trenutcima straha te tjelesnih ili duševnih boli, gledajmo u Čovjeka s Pokrova. Lice mu je izobličeno, ali ono što je dojmljivo je kontrast između posljedica pretrpljenog udaranja i spokojnog veličanstva Njegova lica. Isus nam nudi uzor tog stava spokoja, ozbiljnosti, sabranosti, s kojima trebamo podnositi protivštine, žrtve i nedaće koje neizbježno obilježavaju naš život. Uz tu strpljivost mora uvijek biti beskrajno povjerenje u Onoga koji je umirući pobijedio smrt.

Grobni nam pokrov ne pokazuje samo istinitost muke Kristove, nego nam daje i dojmljiv dokaz Njegova uskrsnuća. Znanstvenici koji su proučavali Sveto platno potvrdili su da je samo jedna otajstvena energija, iznenadno i munjevito zračenje, moglo otisnuti sliku u Platno kao negativ. Jednom riječju: samo uskrsnuće od mrtvih Čovjeka bičevana i razapeta pod Poncijem Pilatom, može objasniti otajstveno podrijetlo Svetog pokrova. On je obećao treći dan uskrsnuti i uskrsnuće je vrhovni dokaz Njegova božanstva, veliko čudo koje u sebi sjedinjuje i sažima sva čuda i sva proroštva. Isus trijumfalno uskrsava, ne alegorijski ili duhovno, kako bi htjela izvjesna progresistička teologija, nego vidljivo, u Tijelu, Krvi, Duši i Božanstvu. Sveti pokrov sada u negativu registrira zasljepljujuće zračenje Njegova slavnog Tijela, 'fotografirajući' uskrsnuće i dajući novi argument da samo u Katoličkoj crkvi možemo pronaći svoje spasenje.

Sveti Pavao u poslanici Korinćanima podsjeća na temeljne istine koje su apostoli naviještali od svojih prvih propovijedi: smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Da Isus nije bio umro i uskrsnuo, ne bi bilo otkupljenja. Uskrsnuće je temelj naše vjere. Od jednog čovjeka, Adama, došla je smrt, a od drugog čovjeka, Bogočovjeka, došao je život. Kako u Adamu svi umiru, tako će u Kristu svi biti oživljeni. Cijelo se čovječanstvo, tvrdi sv. Augustin, sažima 'u povijesti dviju osoba od kojih nas je jedan čovjek u sebi izgubio jer je slijedio svoju vlastitu volju, a ne volju svoga Stvoritelja, dok nas je drugi u sebi spasio time što nije slijedio svoju volju, nego volju Onoga koji ga je poslao. U povijesti tih dviju osoba sadržana je sva kršćanska vjera'. Veliki tjedan sažima tu dramu, a u uskrsnoj noći nam crkvena liturgija povjerava svoju poruku nade i pobjede.

Dom Guéranger kaže da je Uskrs proglas Kraljevstva žrtvovanoga Jaganjca i krik izabranih na nebu: 'Evo, pobijedi Lav iz plemena Judina, korijen Davidov' (Otk 5, 5)! Isus se probudio, podigao se 'kao jaganjac za nas, a kao lav za svoje neprijatelje', ujedinjujući u sebi atribute snage i blagosti. Snaga kojom se trebamo boriti protiv neprijatelja naše vjere i milosrđe koje trebamo vršiti prema našoj braći.

Muka, smrt i uskrsnuće Isukrstovo, stupovi su apostolskog propovijedanja i moraju biti temelj naše vjere. Pokrov je- poput kompendija- za to vidljivo i dirljivo svjedočanstvo. Stoga ćemo i mi ići u Turin častiti svetu relikviju."

Izvor: CORRSIPONDENZA ROMANA, Beiboot Petri
Slike: ORBIS CATHOLICVS (1), WIKIMEDIA COMMONS (2, 3, 4, 5)